Okvirni sadržaj predmeta: U kolegiju će se poredbeno problematizirati tradicionalni i suvremeni koncepti kulture i kommunikacije iz perspektive kulturne antropologije, sociologije, etnologije, sistemske lingvistike, sociolingvistike i komunikologije. Fokusirat će se kulturne dimenzije kao što su individualizam / kolektivizam, maskulinitet / feminitet, univerzalizam / partikularizam, neutralnost / emocionalnost, indeks distance moći (usp. Hofstede /1991/ i Trompenaars und Hampden-Turner /1997/) te njihove implikacije na komunikaciju u gospodarstvu. U svezi s kulturnim dimenzijama razmatrat će se odnos između društvenoga i individualnoga identiteta kao kompleksne simboličke strukture što pojedincima i skupinama omogućuje pozicioniranje u društvenome univerzumu, pri čemu će se tematizirati i komparirati teorijske pozicije tradicionalnog esencijalizma i suvremenoga interakcionizma te konstrukcionizma. Prezentirat će se i pragmalingvistički te sistemskolingvistički karakterizirati tipične domene i situacije gospodarske komunikacije (npr. prodaja, marketing, reklamacije, komunikacija s korisnicima usluga, pregovaranje, savjetovanje) s obzirom na parametre jednojezičnost / višejezičnost odnosno monokulturalnost / multikulturalnost. Posebna pozornost posvetit će se specifičnostima hrvatskoga i njemačkoga kulturnoga konteksta sudionika u gospodarskoj komunikaciji. U opisanom teorijskom okviru sumarno će se i egzemplarno obraditi pojedini aspekti povijesnih i suvremenih njemačko-hrvatskih političkih, gospodarskih, prometnih, kulturnih i jezičnih veza, uz uzimanje u obzir raznih polja i oblika fizičke i simboličke interakcije među govornicima hrvatskoga i njemačkoga jezika, poglavito onih uvjetovanih gospodarskim kontekstom.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): 1. Senzibiliziranje polaznika kolegija za interkulturalnu dimenziju gospodarske komunikacije između pojedinaca i gospodarskih subjekata s njemačkoga i hrvatskoga govornoga područja s obzirom na jezične, bihevioralne i običajne komunikacijske obrasce i stereotipe, a radi stjecanja primjerenih interkulturalnih kompetencija kao pretpostavke za optimalnu gospodarsku komunikaciju; 2. Stjecanje ključnih znanja o konceptima kulture, komunikacije, identiteta, kulturnih dimenzija i interkulturalne komunikacije općenito te specifično njezine gospodarske inačice; 3. Dobivanje orijentacijskog i sumarnog uvida u dijakronijske i sinkronijske aspekte širokog spektra njemačko-hrvatskih veza s težištem na gospodarskim vezama.
Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja: Kolegij je koncipiran kao 14 sati predavanja i 6 sati seminara. Od polaznika se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi te izrada prezentacije i pisanoga seminarskog rada na temelju teorijske literature i vlastitog istraživanja. Predviđen je i usmeni kolokvij na kraju semestra.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Brünner, Gisella (2000): Wirtschaftskommunikation. Linguistische Analyse ihrer mündlicher Formen. Tübingen: Max Niemeyer. Dahl, Stephan (2000): Intercultural Skills for Business. London: ECE. Hampden-Turner, Charles / Fons Trompenaars, Fons (1997): Riding the Waves of Culture: Understanding Diversity in Global Business. McGraw-Hill Hofstede, Geert (1997): Lokales Denken, globales Handeln – Kulturen, Zusammenarbeit und Management. München: dtv. Žepić, Stanko (2002): Zur Geschichte der deutschen Sprache in Kroatien. U: Zagreber germanistische Beiträge 11, str. 209-227.
Popis dopunske literature: Eschenbach, Jutta / Schewe, Theo (ur.) (2001): Über Grenzen gehen: Kommunikation zwischen Kulturen und Unternehmen. Festschrift für Ingrid Neumann. Halden: Høgskolen i Østfold. Giddens, Anthony (1995): Soziologie. Graz: Nausner&Nausner.
Bodovna vrijednost: 8 ECTS bodova što odgovara vremenu uloženom u ukupne aktivnosti polaznika: nastavu, pripremu usmene prezentacije, izradu seminarskog rada, učenje i pripremu za usmeni kolokvij.
Način polaganja ispita: Završna ocjena obuhvaća sljedeće komponente: 1. redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi, 2. usmena prezentacija, 3. seminarski rad, 4. usmeni kolokvij.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Studentska anketa s kvantitativnim i kvalitativnim parametrima.