Okvirni sadržaj predmeta: U okviru kolegija strukovni će se jezici obraditi na dijakronijskoj razini povijesnim pregledom specijalizacije unutar općeg jezika. Razradit će se sociolingvistički kriteriji za opis i tumačenje fenomena strukovnih jezika i uputiti na odgovarajuću terminologiju, s težištem na poslovnoj komunikaciji. S pragmalingvističkog stajališta odredit će se i sistematizirati specifične komunikacijske situacije u kojima se koriste strukovni jezici. Polazeći od specifičnih aspekata tekstne lingvistike opisat će se karakteristične strukture i paradigmatska obilježja strukovnih jezika na nadrečeničnoj razini.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): 1. Usvajanje specijaliziranih znanja i primjena najnovijih spoznaja u poslovnoj praksi 2. Razvijanje kritičke svijesti o obilježjima i primjeni strukovnih jezika 3. Razvijanje specijaliziranih kompetencija i vještina u rješavanju problema u komuniciranju strukovnim jezicima.
Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja: Kolegij se izvodi u kombinaciji 14 sati predavanja + 4 sata seminara. Polaznici aktivno sudjeluju u kolegiju, pišu seminarski rad i polažu usmeni kolokvij.
Popis obvezne literature: Bungarten, Theo (ur.) (1993): Fachsprachentheorie; Hoffmann, Lothar / Kalverkämper, Hartwig / Wiegand, Herbert E. (1998): Fachsprachen – Languages for Special Purposes; Roelcke, Thorsten (2005): Fachsprachen, 2. izdanje; Kalverkämper, Hartwig / Baumann, Klaus-Dieter (1996): Fachliche Textsorten; Schröder, Hartmut (ur.) (1993): Fachtextpragmatik.
Popis dopunske literature: Adamzik, Kirsten (2004): Textlinguistik – eine einführende Darstellung. Tübingen: Max Niemeyer Verlag; Löffler, Heinrich (2010): Germanistische Soziolinguistik. 4. prerađeno izdanje, Berlin: Erich Schmidt Verlag.
Bodovna vrijednost: 7 ECTS bodova što odgovara vremenu uloženom u ukupne aktivnosti polaznika: nastavu, izradu seminarskog rada, učenje i pripremu za usmeni kolokvij.
Način polaganja ispita: Završna ocjena obuhvaća sljedeće komponente: redovito i aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, usmeni kolokvij.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Studentska anketa s kvantitativnim i kvalitativnim parametrima.