Naziv kolegija: Sintaksa suvremenoga njemačkog jezika

Izvođač/ica: dr. sc. Kristian Novak, izv. prof.

ECTS bodovi: 4

Jezik: njemački

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezatni

Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno

Uvjeti upisa: položena Morfologija suvremenoga njemačkoga jezika

Ciljevi: poznavanje sintaktičkog nazivlja i kategorija, osposobljenost za raščlambu rečeničnih struktura i pravilno korištenje

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Studenti svladavaju znanja iz jedne od temeljnih gramatičkih disciplina, produbljuju znanja o osobitostima građe njemačke rečenice i razlikama u odnosu na hrvatsku rečenicu

Korištene metode: analiza gramatičkih i lingvističkih tekstova, analiza primjera, kontrastivna analiza

Sadržaj: Kolegij studentima posreduje teorijska znanja o sintaksi kao gramatičkoj disciplini. Na taj se način uvode u opsežan pregled osobitosti građenja njemačke rečenice. Sustavno se razmatraju sličnosti i razlike u odnosu na građenje rečenice u hrvatskome, kako s obzirom na dijelove rečenice, red riječi, tako i s obzirom na odnose međuzavisnosti rečenica . Osobita se pažnja posvećuje izokvirivanju uz sustavan prikaz mogućih realizacija. Načelo napetosti objašnjava se kao načelo na kojem su temeljene specifične rečenične strukture. 1. Gramatika i gramatičke discipline, 2. Predmet sintakse, 3. Mogućnosti definiranja rečenice, 4. Temeljne strukture njemačke i hrvatske rečenice u kontrastu, 5. Dijelovi rečenice (u kontrastu), 6. i 7. Rečenični okvir, 7. i 8. Izokvirivanje, 9. i 10. Gramatika zavisnost,11. i 12. Sintaktički model valentnosti, 13.Valencijski rečenični modeli u kontrastu

Literatura: Zrinjka Glovacki-Bernardi, Osnove njemačke gramatike, Zagreb, 2. izd. 2002. – Wladimir Admoni, Die Entwicklungstendenzen des deutschen Satzbaus von heute, München, 1973.

Studentske obveze i kontrola uspjeha: redovito pohađanje nastave, pisana provjera znanja u semestru (3 kolokvija) – studenti koji polože tri kolokvija oslobođeni su polaganja ispita, osim ako žele popraviti ocjenu; studenti koji su položili dva kolokvija pristupaju usmenom ispitu i polažu onaj dio gradiva na kojem nisu zadovoljili. Studenti koji su položili jedan kolokvij odgovaraju cijelo gradivo na usmenom ispitu.